Priče o njima: Ilija - Peko Peličić - čuvar zetske istorije i tradicije
Ilija Peko Peličić je rođen 1892. godine u zetskom selu Balabani, a stasao je pred Balkanske ratove. U Zeti je proveo čitav život. U međuratno vrijeme upio je ogromnu količinu podataka i informacija o Zeti, a naredne dvije decenije predstavljaju zrelo doba njegove istraživačke i spisateljske djelatnosti.
Kada se godine stvaralaštva dovedu u vezu sa širim zbivanjima na našem tlu, postaje jasno da je riječ o čovjeku koji je svojim životom povezao epohe: rođen samo četrnaest godina pošto je Zeta ušla u sastav Crne Gore, bio je vojnik u Balkanskom i Prvom svjetskom ratu (ranjen je triputa u bojevima), domaćin i kulturni poslenik u nemirno međuratno doba, iskušenik ratnih zbivanja za vrijeme Drugog svjetskog rata, a četiri decenije (umro je 1974. godine) i svjedok mnogih naših poslijeratnih mijena.
Čovjek je sve to preživio, uz to oštrouman i obaviješten, lišen ambicija napredovanja u društvenim i političkim hijararhijama, beskrajno zaljubljen u svoj zavičaj a nacionalno veoma svjestan, ima svoje kriterijume u radu i on ih se dosljedno drži.
Svoju zvaničnu i istraživačku djelatnost Ilija - Peko Peličić započeo je 1919. godine. Bilo je to za njega vrijeme intezivnog druženja s knjigom, velikog napora u samoobrazovanju, ,,čežnje za naukom’’ - kako je potom govorio. Stvorio je solidnu biblioteku raznovrsne literature, koja je stojala na raspolaganju svim ljudima zetskog kraja. Bio je i preplatnik listova ,,Politika’’, ,,Zeta’’, ,,Novi život’’…
Izložen zbog toga znatnim troškovima i odricanjima, ponekad nerazumijevanju pa i podsmijehu, čvrsto se držao krilatice ,,Neznanje je car zla svakojega’’ (Njegoš). Svojom bibliotekom i neposrednim djelovanjem znatno je proširio kulturne navike među zemljacima. Nešto kasnije, dobiće podršku i od ljudi iz nauke (Pero Šoć, Risto Kovijanić).
Veoma plodna i zapažena bila je njegova djelatnost u zasnivanju i razvijanju trezveničkog pokreta u Crnoj Gori tokom čitavog međuratnog razdoblja, pa i poslije rata.
Od sredine dvadesetih godine sarađivao je s listovima kao što su: ,,Slobodna misao’’ iz Nikšića, ,,Zeta’’ i ,,Glas naroda’’ iz Podgorice, ,,Omaldina’’ s Cetinja. Od 1935. godine bio je član udruženja stručne štampe Kraljevine Jugoslavije i prvi novinar amater iz Crne Gore u tom udruženju. I sam je izdavao listove: ,,Naše selo’’ i ,,Zaresnica’’ (1930-1936. godine), kao vlasnik i urednik.
Prije rata bapisao je knjige ,,Pisma iz Zete’’ (1925), ,,Seljačka medicina’’ (1929), te ,,Zećani o sebi i životu’’ (1930).
Peličić se rano zainteresovao za etnologiju, još u početku scoje publicističke djelatnosti. Ubrzo dolazi u vezu s doajenima naše etnološke nauke, Andrijom Jovićevićem i Jovanom Erdeljanovićem, koji ga upućuju na etnografsku literaturu.
Od početka tridesetih godina posvećuje se proučavanju Zete i okolnih krajeva, a saradnju s naučnicima iz etnoloških i istorijskih disciplina nastaviće i poslije rata. Peličićev rad registrovali su Enciklopedija Jugoslavije, ,,Raskovnik’’ i više dnevnih i nedeljnih listova.
U prvim danima ustanka u Crnoj Gori 1941. godine oštećena je Peličićeva biblioteka, za ondašnje prilike veoma bogata, kao i dio sakupljene etnografije.
Ipak, naredne dvije decenije, tj. tokom 40-ih i 50-ih godina, nastavio je etnološka istraživanja i sređivao ranije prikupljenu građu. Tako su nastali ,,Zapisi o Zeti’’. U njima je Zeta doživljena čulima strasnog posmatrača i promišljenog zapisivača, koji je decenijama bdio nad svojim bilješkama i zaključcima. Koliko god pažljivo posmatrao svoju okolinu, toliko je tragao za valjanom literaturom koja bi mu pomogla da Zetu bolje razumije i predstavi.
Ne mogavši da u cjelini objavi rezultate svojih istraživanja Zete, a zabrinut za sigurnost svojih rukopisa, Peličić je dio tih rukopisa deponovao, početkom šezdesetih godina, u Istorijskom institutu Crne Gore.
Peličićev rad je spasio od zaborava mnoštvo detalja zetske kulturne baštine. On nam je tu baštinu dodatno približio i time, može se reći, uputio i javni poziv da je lično osjetimo u neposrednom dodiru sa zetskim podnebljem.